Dipl. inž. polj. Dušan Spasić govori na temu:Očuvanje zemljišne vlage – oslonac poljoprivredne proizvodnje

Dipl. inž. polj. Dušan Spasić iz Poljoprivredno savetodavno stručne službe Kuršumlija odeljenje u Blacu govori na temu:Očuvanje zemljišne vlage – oslonac poljoprivredne proizvodnje_

Sve izraženije klimatske promene dovode do toga da je očuvanje vlage u zemljištu jedan od najvažnijih zadataka

savremenog poljoprivrednika. Nedostatak padavina u kritičnim fazama razvoja useva može drastično umanjiti prinos, a u

pojedinim slučajevima dovesti i do potpunog gubitka proizvodnje. Upravo zato, primena mera koje doprinose zadržavanju

vlage u zemljištu postaje ključna za održivost poljoprivrede.

Zaoravanje žetvenih ostataka i postrni usevi

Prva mera koja se preporučuje jeste da se zemljište ne ostavlja golo nakon skidanja useva. Zaoravanjem žetvenih ostataka

ili setvom postrnih useva smanjuje se direktno isparavanje i čuva površinski sloj od pregrevanja. Postrni usevi (uljana

rotkva, facelija, stočni grašak, senf) imaju višestruku korist – čuvaju vlagu, popravljaju strukturu zemljišta, sprečavaju

ispiranje hraniva i, kasnijim zaoravanjem, služe kao izvor organske materije.

Plitka obrada kao prekid kapilarnosti

Druga mera jeste plitka obrada zemljišta. Tanjiranje ili kultivacija stvaraju rastresit sloj na površini i prekidaju kapilarnu

vezu, čime se smanjuje izvlačenje vlage iz dubljih horizonata ka površini gde se ona gubi isparavanjem. Na taj način se i u

sušnim periodima duže zadržava raspoloživa voda u zoni korena.

Zatravljivanje u višegodišnjim zasadima

U voćnjacima i vinogradima sve veću primenu nalazi zatravljivanje međurednog prostora. Travni pokrivač štiti zemljište od

erozije, posebno na nagibima, smanjuje isušivanje, a vremenom doprinosi povećanju sadržaja humusa. Ova mera se

pokazala veoma korisnom jer doprinosi stvaranju stabilnijeg mikroklimatskog režima u zoni korena, što pozitivno utiče na

vitalnost stabala.

Dugoročne koristi i održivost

Treba naglasiti da očuvanje vlage u zemljištu nije samo mera trenutne koristi, već ulaganje u dugoročnu stabilnost

proizvodnje. Zemljište koje zadržava vlagu duže ostaje plodno, lakše se obrađuje i bolje koristi hraniva. Uz minimalna

ulaganja, proizvođači postižu znatno veću sigurnost u proizvodnji, što je od posebnog značaja u uslovima klimatske

nestabilnosti i sve češćih suša.

Zaključak

Očuvanje vlage u zemljištu predstavlja osnovni preduslov za visoke i stabilne prinose. Kombinovanjem različitih mera – od

zaoravanja žetvenih ostataka, preko setve postrnih useva i plitke obrade, do zatravljivanja u višegodišnjim zasadima –

moguće je ostvariti značajne efekte u proizvodnji. Ovo su mere koje ne traže velika sredstva, a farmeru donose sigurnost,

zemljištu plodnost, a celoj proizvodnji održivost.

Savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo

dipl. inž. polj. Dušan Spasić