U KC Drainac u Blacu održana promocija dokumentarnog filma – Kraljevski top istorija srpske krune

Kruna kojom je 1904. godine krunisan Petar Prvi Karađorđević izlivena je od ručice Karađorđevog topa iz 1812. godine. To je poslednja srpska kruna i jedina koja se čuva u našoj zemlji. O tome govore niški autori u dokumentarnom filmu „Kraljevski top – istorija srpske krune“ koji je u okviru obeležavanja 200 godina od smrti Vožda Karađorđa, prikazan u KC Drainac Blace.

Kulturni centar – Drainac Blace organizovao je promociju istirijskog dokumetnarnog filma –Kraljevski top-istorija srpske krune, scenariste Dragana Markovića i reditelja Velimira Stojanovića iz Niša.

Film „Kralјevski top – Istorija srpske krune“u 45 minuta rasvetlјava deo srpske istorije, do sada nepoznete široj javnosti.

Vest ima video

Ovaj dokumentarni  film nastao povodom obeležavanja – Dve stotine godina od smrti Vožda Karađorđa, u kulturnom centru – Drainac u Blacu, priliku da pogledaju i saznaju nešto više o ovom delu srpske istorije, imali su učenici osnovne i srednje škole u Blacu.

DSCN0258

Promociji filma prisustvovao je i sam reditelj Velimir Stojanović.

Pomenuti film nagrađen je prvom nagradom – Zlatna buklija,  na internacionalnom festivalu u Velikoj Plani.

Film govori o nastanku i dramatičnoj sudbini poslednje srpske kune i pretećih regalija, izlivenih od Voždovog topa iz Prvog srpskog ustanka

Pričajući o istoriji krune kralja Petra Prvog Karađorđevića, ovo ostvarenje , objašnjava značaj očuvanja ovoga znamenja kao simola slobode i državnosti srpskog naroda.

Film je  priča o jedinoj srpskoj kruni koja nikada nije napuštala Srbiju.Tokom Prvog svetskog rata bila je sakrivena u podu učionice Prezrenske bogoslovije.Druga srpska kruna , ona kojom je krunisan Stefan Dečanski , nakon njega crnogorski kralj Nikola, čuva se na Cetinju.

Scenario filma potpisuje Dragan Marković , asistent režije i narator je Jelana Nikolić.Filmsku priču prati muzika Konjovića,Biničkog , Slavenskog , rimskog – Korsakova, Mendelsona i Čajkovskog koji je odabrao Marijan Cvetanović.

Ulaz je bio slobodan