Veliki dramki pisac, pripovedač i romansijer rođen u našem kraju – Novica Savić

Novica Savić je bio dramski pisac, pripovedač i romansijer. NJegovih dvadesetak pozorišnih drama je izvedeno na scenama širom bivše Jugoslavije. Napisao je mnoge TV i radio drame, pripovetke, priče i jedan roman, a autor je igranih TV serija, zabavnih i dokumentarnih emisija.

Osmog marta ove godine,  u Narodnom pozorištu u Užicu premijerno je izvedena komedija “ Opet plače, al sad od sreće” Novice Savića (rođenog 1943 godine u Gornjem Svarču, opština Blace. Predstavu je režirao Ivica Klemenc.

Novica Savić bio je dramski pisac, pripovedač i romansijer. Na scenama širom bivše Jugoslavije izvedeno je dvadesetak Novičinih pozorišnih drama .

Koristeći wikipediju kao izvor o Novici Saviću izdvajamo:

Novica_Savic

Novica Savić (Gornje Svarče, Blace, 10. novembar 1943 — Beograd, 17. oktobar 2004) je bio srpski dramski pisac, pripovedač i romansijer.

Rođen je u Gornjoj Svarči u Toplici, gde je proveo rano detinjstvo. Od šeste godiše živi u Beogradu, gde završava osnovnu i Srednju brodarsku školu. Godinu dana provešće radeći na rečnim brodovima, a onda upisuje dramaturgiju na Akademija za pozorište, film, radio i televiziju gde diplomira u klasi profesora Josipa Kulundžića. Kratko je radio u srednjoj školi i bio direktor Narodnog pozorišta u Subotici. Najveći deo radnog veka provodi kao slobodan umetnik.

Pisao je televizijske drame i scenarije za igrane i dokumentarne serije i emisije, sarađujući sa gotovo svim televizijama u SR Jugoslaviji, a najviše sa Radio-televizijom Beograd. Istovremeno piše prozu i pozorišne komade koji su izvođeni i objavljivani širom zemlje. Nesklon samonametljivosti i reklamerstvu, u svom radu bio je uglavnom usmeren na anonimne književne konkurse. Nije postojao nijedan prozni, dramski ili televizijski konkurs u SR Jugoslaviji na kojem nije učestvovao i dobio nagradu. Njegove pozorišne komade su režirali: Borislav Gligorović, Branko Pleša, Radoslav Zlatan Dorić, Miomir Miki Stamenković, Slavoljub Stefanović Ravasi, Vladimir Putnik i drugi. Izvedeno mu je i preko sedamdest radio-drama, od kojih je većina emitovana širom Evrope. To ga svrstava među najplodnije stvaraoce u ovoj formi.

O njegovom samopregornom radu i posvećenosti književnosti dovoljno govori podatak da je iza njegove tragične smrti ostalo 188 nebjavljenih rukopisa: 92 pozorišna komada, 52 televizijske drame i filmskih scenarija, 31 zbirka kratkih priča i 15 romana.Nagrada Branislav Nušić za najbolji dramski tekst (trostruki dobitnik za drame „Krvava teta“, „Kad onaj tamo umre“, „Ovde nema lopova“),

Radoje Domanović za kratku satiričnu priču (višestruki dobitnik),

Nagrada Dana komedije u Jagodini za najbolji komediografski tekst (dvostruki dobitnik: „Noć usred dana“ i „Kako potamaniti gamad“),

Pobednik konkursa Narodnog pozorišta u Beogradu povodom 125. godišnjice postojanja (drama „Pobratim“)