U susret 30.saboru frulaša u Prislonici kod Čačka – Oj Moravo -priča o selu Prislonici i priča o Saboru frulaša

  • Dragan_Djolovic,_organizer
  • Final_evening
  • Flute_orchestra_from_Brus
  • Flutes_2
  • Logo
  • Maestro_Bora_Dugic,_speech
  • Maestro_Bora_Dugic_on_main_stage
  • OLYMPUS DIGITAL CAMERA
    OLYMPUS DIGITAL CAMERA
  • One_of_the_best_-_Nikola_Djokic_(Copy)
  • OLYMPUS DIGITAL CAMERA
    OLYMPUS DIGITAL CAMERA
  • Zoltan_Dani,_Maestro_Dugic_and_Zoran_Rajicic
  • Zoran_Rajicic,_president_of_Festival

 U selu Prislonica kod Čačka 22. i 23.jula  biće održan 30 . Sabor frulaša – Oj Moravo. U susret ovogodišnjem saboru frulaša predstavljamo vam priču o Prislonici, selu koje je proslavila frula i o saboru koji danas okuplja najbolje frulaše iz zemlje. Po prvi put, ove godine, raspisan je i literarni konkurs za najlepšu pesmu o fruli “ Momčilova frula”.

Logo

Priča o šumadijskom selu Prislonici :

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Po legendi, vojska despota Stefana Lazarevića, idući u boj, zastala je da predahne. Barjaktar prislonio barjak uz nekakav grm. I, tako nasta Prislonica. I frula u njoj.

Predanja kažu …

– Jedan od junaka ovog sela jeste i Karađorđev vojvoda – Lazar Mutap koji je u vreme turskog zumuma obećao slobodu svome selu . Sa 30 vojnika otišao je pred turski čador i Karađorđu doneo turčinovu glavu . Za veliki junački podvig slavni Vožd ga je nagradio tako što mu je rekao da će dobiti onoliko imanja , koliko za dan uspe da obiđe sa konjem , tako da se danas Lazarevo imanje prostire u četiri sela – Prislonici , Preljini , Ljubiću i Konjevićima .

Prema turskim tefterima iz 1476. u selu je bilo 22 domaćinstva. A po zadnjem popisu Prislonica ima 498 domaćinstava, sa 1424 stanovnika.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Manastir Vujan

Ovo predivno šumadijsko selo protire se od istorijske planine Vujan ka pitomini čačanske kotline. Selo čestitih i radišnih ljudi, domaćina plemenitog srca i čedne duše, ponosnih na Sabor frulaša Srbije i burnu prošlost svoga kraja. Duhovno sedište Prislonice je manastir Vujan u kome počivaju zemni ostaci vojvoda iz srpskih ustanaka, Lazara Mutapa i Nikole Milićevića Lunjevice, dede kraljice Drage Mašin. Od 1944. do 1946. u manastiru Vujnu, kao iskušenik, boravio je Gojko Stojčević, potonji patrijarh srpski Pavle. I danas, u manstirskoj riznici, čuva se krst koji je izrezbarila njegova svetost.

Zoran_Rajicic,_president_of_Festival

Zoran Rajičić predsednik Saveta sabora frulaša

Naš sagovornik je Zoran Rajičić predsednik Saveta sabora frulaša čiji organizacioni tim čine i: maestro Bora Dugić, Katarina Azanjac – flautista, prof. dr Dimitrije Golemović – etnomuzikolog, Svetlana Azanjac – muzički urednik RTS, Momir Pešaković – frulaš, Dragan Đolović – turizmolog I mnogi drugi. Oni, zajedno sa frulašima čine dušu Sabora.

Zoltan_Dani,_Maestro_Dugic_and_Zoran_Rajicic

Bora Dugić, Zoltan Dani i Zoran Rajičić

U susret 30. Saboru frulaša prenosimo vam naš intervju sa Zoranom Rajičićem predsednikom Saveta sabora frulaša:

-Kako je došlo do toga da frula proslavi ovo selo?

Flutes_2

U opštini Čačak, posebno u Turističkom savezu  i ustanovama kulture, u više navrata ukazivano je na potrebu da bude zasnovan neki od sabora narodnog, duhovnog stavralaštva. Trojica ljudi: Milovan Pravdić  – prosvetni radnik ,Branimir Milovanović – sekretar Turističkog saveza i Radovan M. Marinković– novinar i književnik,  predložili su da se u Prislonici, nadomak Čačka, organizuje Sabor frulaša Srbije.

Zašto frula?

Flute_orchestra_from_Brus

U Čačku i okolini, u to vreme, živelo je nekoliko vrsnih frulaša koji su snimali ploče i nastupali na saborištima širom zemlje. Pre svih, Slobodan Vukićević, Milan Kovačević, Obren Radičević, Časlav Pavlović i Spasoje Ječmenić. Takođe, nakon Save Jeremića frula u Srbiji dobija sve više poklonika, kao što su Mikan Obradović, Tihomir Paunović, Veljo Kokorić, Dobrivoje Todorović i naravno, nenadmašni umetnik, Bora Dugić.

U Ljubiću, na levoj obali Zapadne Morave,  dve godine zaredom održavana je priredba „ Čarobna frula“, tako da je bilo interesovanja za sličnu manifestaciju, postojali su kontakti sa frulašima i neophodna organizaciona iskustva.

U Guči se već održavao Sabor trubača, duboko utemeljen, a u Soko Banji festival harmonike, tako da je frula bila logičan izbor. Stari srpski instrument. U prošlosti gotovo da nije bilo kuće koja nije imala gusle, sviralu, svirajčicu ili dvojenice.

Zašto Prislonica?

Milovan Pravdić,  je bio rodonačelnik seoskog turizma u svom rodnom selu. Kao veliki vizionar, znao je da turistima, sem zdrave hrane, pitomih pašnjaka, livada i voćnjaka , šuma i bistrih potoka, mora ponuditi i neki kulturni sadržaj. Hranu za dušu. Takođe i meštanima, da bi što veći broj njih ostajao na svojim vekovnim ognjištima.

U Prislonici su se, mnogo godina pre toga, održavale „ Septembarske partizanske svečanosti“ koje su, u međuvremnu, ugašene.

U selu je postojala dobra infrastruktura i Prislonica je, u to vreme, u mnogo čemu prednjačila u opštini Čačak.

Trojica ljudi su dala ideju, ali dušu Saboru frulaša udahnuo je prof. Miodrag Mile Azanjac. Flautista, visoko uman čovek, filozof muzike, vizionar. Njega pronalaze, na predlog pesnika Branka V. Radičevića, na planini Javor. Prof Azanjac utemeljio je i osmislio koncepciju manifestacije koja će se razlikovati od svih dotadašnjih sabora. Trebalo je stupiti, još, u kontakt sa brušenim dijamantom srpskog frulaštva i svetske muzike Borom Dugićem i Sabor frulaša Srbije „ Oj Moravo“ mogao je da počne.

Kao svetski priznat umetnik, svirajući u najčuvenijim koncertnim dvoranama, on je proneo slavu srpske frule

Bora Dugić je dosta dao u doprinosu popularizacije manifestacije ?

Maestro_Bora_Dugic,_speech

Maestro Bora Dugić je starešina Sabora. Uzor i idol mladima. Čovek bez koga se ova manifestacija ne bi mogla zamisliti. Kao starešina, on vodi računa o kvalitetu programa, da sabor ne sklizne u estradu i postane  još jedan vašer više na (kvazi)kulturnoj mapi Srbije. Bora predlaže domaćina i članove stručnog žirija,  brine o razvoju frulaškog podmlatka… On često ističe da mu je Bog dao talenat, da on ne sme da ga zadrži za sebe i da je njegova misija da ga podeli sa mladim frulašima. U tom smislu, ove godine, u saradnji sa Opštinom Rača, organizovaćemo frulašku akademiju Bore Dugića. Njegov značaj, međutim, daleko prevazilazi okvire popularizacije Sabora. Kao svetski priznat umetnik, svirajući u najčuvenijim koncertnim dvoranama, on je proneo slavu srpske frule…

Koliko posetilaca se očekuje ove godine?

Maestro_Bora_Dugic_on_main_stage

Pitanje koje nam često postavljaju na konferencijama za novinare. Odgovor je uvek isti – umetnička vrednost  jedne manifestacije ne meri se brojem posetilaca, već kvalitetom programa. A Sabor frulaša, nije neskromno reći, ima jedan od najoriginalnijih I najkvalitetnijih programa u oblasti narodnog stvaralaštva.

6.Osvrt na istorijat manifestacije koja ima dugu tradiciju?

  • Prvi Sabor održan je od 23-25.septembra 1988. Za takmičenje se prijavilo 25 frulaša, a njih 15 je prošlo selekciju.
  • Prvi pobednik, neka ostane zabeleženo, bio je Rade Košanin iz Kruševca. Svirao je pesmu „ Što ti  je Stano mori“ i  „ Kosačko kolo“, uz pratnju orkestra Branimira Đokića.
  • Prva saborska priredba bila je izložba Etnografskog muzeja „ Seoska kuća“ arhitekata braće  Petrović.
  • Prvi voditelj programa je Radoš Bajić, dramski umetnik.
  • Broj učesnika se iz godine u godinu povećavao, tako da ih je na Drugom saboru bilo 30, a na trećem 100! To je dovoljan dokaz da su organizatori pogodili kada su izabrali svetkovinu fruli u čast.  Kako svi nisu mogli izaći na centralnu binu, Bora Dugić je u prepodnevnim satima vršio selekciju takmičara.
  • Prva žena koja je osvojila neko priznanje na Saboru frulaša bila je Milica Stošić iz Vranja. Na Trećem saboru, 1990.  dobila je nagradu „ Sava Jeremić“ za najizvornije muziciranje.
  • Od 1990. Sabor ima svog domaćina, kao i svaka druga običajna svetkovina u Srba. Prvi domaćin bio je pesnik Dobrica Erić. Ovu dužnost, nakon njega, obavljale su mnoge ugledne lićnosti kulturnog i javnog života. On, domaćin, otvara takmičenje prigodnom besedom o fruli.
  • 1990. objavljen je prvi DVD sa Sabora frulaša. Pripremili su ga Miodrag Mile Azanjac i Radovan M. Marinković.
  • 1990. izgrađena je saborska bina koja je u svom sastavu imala svlačionice za učesnike u programu i  kancelarije za organizatore i žiri.
  •  Prva tri Sabora održana su u septembru mesecu. Od Četvrtog , 1991. godine održavanje manifestacije se pomera za drugu polovinu jula. Naslanjajući se, tako, na  slavu Manastira Vujan, koja se praznuje 26.07. Sabor dobija veoma važnu duhovnu notu.
  • 1993. godine , pred Šesti sabor štampan je prvi broj lista Frula.Od tada, izašlo je 17 brojeva što samostalno, što kao podlistak Čačanskog glasa. Prvi broj urdili su Milan Đoković, Radovan M. Marinković i Branimir Milovanović.
  • 1994.godine organizovana je prva škola frule u Prislonici. Starešina je bio prof. Miodrag Mile Azanjac, a glavni učitelj Bora Dugić. Mnogi frulaši koji su je pohodili osvajali su kasnije prve nagrade. Sabor na ovaj način dobija važnu  edukativnu i stvaralačku notu.
  • Iste te godine, 1994. zlatnu frulu su pobedniku Pavlu Obradoviću, iz Čukojevca, spustili sa neba padobranci, članovi Aero kluba „ Špiro Mugoša“ iz Podgorice.
  • 13. februara 1997. preminuo je duhovni otac Sabora Miodrag Mile Azanjac. U njegovu čast trostruki pobednik u istoj kategoriji dobija majstorsko pismo koje nosi ime „ Miodrag Mile Azanjac“.Takođe, profesorovo ime poneo je i „ Svesrpski sabor“  celodnevno subotnje saborovanje.
  • Na Desetom saboru, 1997.godine organizovano je nadmetanje svih prethodnih pobednika, po kategorijama, za zvanje „ frulaš decenije“ ( pogledati više na stranici „ Majstori frule“). Tada su svi pobednici proglašeni za „majstore frule“, a to priznanje  uručeno im je naredne godine.
  • Prva i jedina žena sa titulom majstora frule je Milica Stošić iz Vranja. Ona je: 1990.dobila nagradu „ Sava Jeremić,  1992. i 2000.  nagradu  žirija publike, drugo mesto 1993.  a 1997. treće. U kategoriji savremenog sviranja na fruli 1.mesto osvaja 2002. Iako nema tri pobede, u istoj kategoriji, Skupština sabora joj dodeljuje majstorsko pismo za sveukupni doprinos razvoju frulaštva, posebno na jugu Srbije.
  • 1997. Skupština sabora frulaša dodeljuje maestru Bori Dugiću, najviše priznanje „ Zlatni  frulaš srpskog Balkana“.
  • 1998. godine, na Jedanaestom saboru dešavaju se najznačajnije programske izmene koje Saboru daju potpuno novu koncepciju, ali u duhu zaveta koji je ostavio profesor Azanjac:

– Takmičenje frulaša se, na predlog prof. Dimitrija Golemovića, deli u dve kategorije: savremenu i izvornu.

– Uvodi se programska celina „ etnomuzikoloških zapisa“ u okviru koje studenti i profesori sa Etnomuzikološkog odseka FMU beleže narodno stvaralaštvo svirača na fruli i drugim srodnim instrumentima.

– Organizuje se okrugli sto na temu  frule. Ova i prethodna novina dale su i daju Saboru naučno istraživački karakter, a ne samo takmičarski.

  • 1999. godine Sabor je održan i pripremljen za samo mesec dana od završetka NATO agresije na našu zemlju. Promovisan je na neobičan način, tako što je grupa frulaša i čačanskih umetnika organizovala priredbe za branioce otadžbine ( među kojima je bio i predsednik Saborskog odbora)  na njihovim borbenim položajima.
  • 1999. održana je, prva smotra mladih frulaša Srbije.
  • Iste, 1999. godine, po prvi put, jedna žena pobeđuje u pojedinačnoj konkurenciji. KristinaCvejić iz Brusa deli prvo mesto u kategoriji izvornog sviranja sa Milanom Kovačevićem iz Čačka
  • 2000. godine, u produkciji Televizije Spektrum, snimljen je CD „ Zlatne frule“ uz učešće 10 majstora frule iz Prislonice. Producent je bio proslavljeni frulaš Dimitrije Mikan Obradović.
  • 2003. umro je Milovan Pravdić, još jedan od osnivača Sabora. Nagrada za najbolje odsvirano kolo u izvornoj kategoriji nosi njegovo ime, a daruje je MZ Prislonica. Svake godine Sabor, praktično, počinje tako što saboraši pohode njegov grob.
  • Od 2004. smotra mladih frulaša prerasta u takmičenje, u dve kategorije: dueti i solo sviranje.
  • Od 21. Sabora 2008. takmičenje se odvija u dva dana. U subotu nastupaju dueti i frulaši u izvornoj kategoriji, a u nedelju mladi i frulaši u savremenoj kategoriji sviranja.
  • 2008.godine takmičenje mladih frulaša u pojedinačnom sviranju deli se u dve podkategorije: mladi do 12 godina i mladi od 12 do 16 godina.
  • 2010.godine Orkestar frula iz KUD „ Frula C“ iz Brusa pod vođstvom Milutina Cvejića biva proglašen za „ Sveukupnog pobednika svih dosadašnjih Sabora“. Kasnije, ovaj orkestar prerasta u KUD „ Kopaonička frula“.
  • 2013.godine iz štampe izlazi monografija „ Sabor frulaša Srbije Oj Moravo 1988-2013.“ autora Radovana M. Marinkovića i Zorana Rajičića.
  • 2014. radi se direktan prenos Sabora preko interneta.
  • 2015. počinje izgradnja nove, savremene pozornice
  • Najviše osvojenih prvih mesta u pojedinačnoj konkurenciji, po tri, na Saboru frulaša imaju Slaviša Stojković iz Pirota (  pobeđivao 1998, 2000. i 2001 ), Ljubodrag Mijailović ( pobeđivao 2009,2010. i 2012) i Nikola Đokić ( pobeđivao 2010,2011. i 2013 ).
  • Najviše osvojenih nagrada u pojedinačnoj konkurenciji ima Kristina Cvejić iz Brusa, ukupno 7: prvo mesto osvojila je 1999. druga mesta 2000, 2006. i 2009. dok je treća bila 2007, 2008. i 2010.
  • Najviše osvojenih prvih mesta u duetu imaju Nenad Stankić i Miloš Tomić iz Gornjeg Milanovca. Oni su tri puta pobeđivali i to:  2006, 2007. i 2011.

7.Koncepcija i značaj Sabora za negovanje narodnog stvaralaštva?

One_of_the_best_-_Nikola_Djokic_(Copy)

Kada su začetnici ideje o organizovanju Sabora frulaša: Milovan Pravdić, Brane Milovanović i Radovan M. Marinković otišli na planinu Javor da traže savet od flautiste Miodraga Mila Azanjca, dogovorili su se da ne kopiraju postojeće sabore, već da, u Prislonici, naprave nešto sasvim drugačije. Novo i neobično. Od samog početka sabor je zamišljen ne samo kao takmičenje frulaša, već kao smotra izvornog , narodnog stvaralaštva u širem smislu te reči.

Godinama kasnije, besedio je profesor Azanjac: „ Sabor je iznedrio mnogo toga što do sada nismo susretali na na saborima širom Srbije“.

Dakle, šta je njegov cilj, koji je to koncept, koji ga razlikuje od drugih sličnih smotri i koji traje, evo, već 30 godina? Koji su to „stubovi“ , kako je govorio profesor Azanjac na kojima Sabor frulaša Srbije „Oj Moravo“ počiva:

Takmičenje za zlatnu frulu – negovanje izvornog narodnog stvaralaštva u oblasti sviranja na fruli i drugim srodnim instrumentima. Na Saboru se za zvanje najboljeg, takmiče frulaši koji su to pravo stekli na predtakmičenjima širom Srbije. Samo takmičenje održava se u dve kategorije: izvornom i savremenom načinu sviranja. Po pravilima takmičenja, od frulaša se traži da sviraju numere iz kraja iz koga potiču, na način i stilom kojim se nekada sviralo i to je karakteristika izvornog načina. Da se ne ostane samo na tradiciji brinu mladi naraštaji koji pokazuju i dokazuju da se na fruli može svirati i neka druga muzika, kao što je filmska, rok, džez i etno džez. Sabor im u tome pruža podršku, negujući savremeni stil sviranja na štimovanim instrumentima i uz pratnju orkestra.

Stvaralački i obrazovni karakter – kroz škole frule i muzičke kolonije frula i flauta kod mladih polaznika se razvija istančan muzički ukus, kao suprotnost kiču i folk paradi. Razvija se svest da u srpskoj tradiciji, odnosno fruli, leže koreni umetničke nadgradnje, odnosno flaute, kao njenog stabla. Sve veći broj mladih na fruli svira dela klasične muzike, a ad hoc orkestar frula i flauta, jedinstven u svetu, izvodio je na 25. Saboru dela Baha, Mocarta, Vebera. Vajarska kolonija naivne umetnosti, svoje uporište nalazi u izrezbarenom krstu patrijarha Pavla, koji se čuva u riznici Manastira Vujan.Ovi radovi, ne samo da ulepšavaju prostor saborišta, već nas podsećaju ko smo, šta smo i gde su nam koreni.

Negovanje izvornog stvaralaštva u drugim oblastima narodnog života kroz nastupe igračkih i pevačkih grupa, izložbe rukorada, starih zanata, pripremanje starih jela, narodno graditeljstvo… Osnovni kriterijum za odabir izvođača, pored kvaliteta, je i izvornost njihovog programa.

Besedništvo – Sabor u Prislonici je jedini sabor narodnog stvaralaštva na kome se besedi. U početku je to bilo na temu „ Srpski narod pravednik ili grešnik“ a kasnije na razne druge, aktuelne teme, od značaja za umlje , moral i opstanak srpskog naroda . Kao prilog ovom konceptu, svake godine, velikani našeg glumišta igraju monodrame o znamenitim ličnostima srpske istorije.

Seoski turizam – Prislonica je, svojevremeno, bila pionir u seoskom turizmu na teritoriji opštine Čačak. Dolazili su tu, na obronke Vujna, turisti iz mnogih evropskih zemalja, a onda je sve to, postepeno, zamrlo. Jedan od ciljeva Sabora je da oživi i podstakne ovu privrednu delatnost, kako bi se meštanima omogućio dodatni izvor prihoda, a mladi lakše opredeljivali za ostanak i opstanak na dedovini.

Duhovnost srpskog naroda – Sabor se organizuje u vreme letnjeg Aranđelovdana, a deo priredbi se, po tradiciji, održava u porti Manastira Vujan, sa porukom da negujemo i čuvamo pravoslavlje, svetosavlje, našu duhovnost i istoriju.

Naučno istraživački karakter Sabora – u saradnji sa Fakultetom muzičke umetnosti iz Beograda profesori i studenti odseka za etnomuzikologiju tokom Sabora beleže etnomuzikološke zapise, negujući tako i čuvajući od zaborava tradicionalni način sviranja na fruli. Na okruglim stolovima o fruli proučava se stil i tehnika sviranja na ovom instrumentu, način izrade i održavanja, razmenjuju iskustva. Iz različitosti razvija se i jača duh tolerancije i stvaraju prijateljstva izvođača koji dolaze iz svih krajeva naše zemlje. Sem toga, organizuju se smotre graditelja frula, kao dela svekolike frulaške porodice.

  1. Planovi za naredni period i sve što mislite da je potrebno da se spomene u najavi ovogodišnje manifestacije.

Profesor Azanjac je besedio da, “u osnovi svakog saborskog narodnog okupljanja, pa I ovog u Prislonici, jeste briga o korenu I stablu jednog naroda… A koren srpskog naroda nezamisliv je bez zvuka frule”.  Čitav 30. jubilarni sabor biće u znaku obeležavanja sećanja na lik I delo Miodraga Mila Azanjca: odštampaće se zbornik njegovih radova I održati muzikološko naučni skup, pod nazivom, “Srpska umetnost frule I flaute u delu Miodraga Mila Azanjca”, postaviće se njegova spomen ploča na saborsku binu… Od ranije, celodnevni programi izvornog stvaralaštva odvijaju se pod nazivom “Svesrpski sabor Miodrag Mile Azanjac”, a trostruki pobednik dobija zvanje “Majstor frule Miodrag Mile Azanjac”.

Sabor frulaša Srbije “Oj Moravo” je, verovatno, jedini sabor koji raspisuje konkurs za savremenu kompoziciju, na fruli, inspirisanu narodnom tradicijom. Time se podstiče, ne samo izvođačko takmičarski, nego I stvaralački karakter sabora u Prislonici. Po prvi put, ove godine, raspisali smo I literarni konkurs za najlepšu pesmu o fruli “ Momčilova frula”.