Dip.mast. inž. Ivana Obradović iz PSSS Kuršumlija govori na temu : Uticaj kiselog zemljišta na biljke

  Dip.mast. inž. Ivana Obradović iz PSSS Kuršumlija govori na temu : Uticaj kiselog zemljišta na biljke :

-Biljke imaju različite potrebe u pogledu pH zemljišta,koje može da ima snažan uticaj na njihov rast, razviće i plodonošenje.Većina biljaka se prilagodila zemljištima blago kisele do blago alkalne reakcije, (pH 6,5 – pH 7,5).Inače mogu da se razvijaju na zemljištima čija je Ph vrednost u rasponu od 5,0 do 8,0. Odstupanja od ovih vrednosti odražavaju se manje ili više nepovoljno, što uglavnom zavisi od vrste biljaka i sposobnosti prilagođavanja takvim uslovima.

U uslovima neprilagođene pH vrdnosti zemljišta određenoj biljnoj vrsti ona reaguje vidljivim poremećajima u početku u vidu hloroze, bledila i nekroze oboda listova a kasnije i u njenom rastu i razviću. To, izaziva umanjen prinos i pogoršan kvalitet proizvoda.

Prvi vidljivi simptomi na biljkama u uslovima povećane kiselosti su zastoj u porastu i bledilo lišća. Oštećene biljke ostaju kržljave, njihovo lišće se povija i ima intenzivniju interkostalnu hlorozu. Tako, na primer, na kukuruzu se ne zapažaju upadljive promene sve dok je Ph iznad 5,0, a ako je zemljšte kiselije naročito ako Ph pada ispod 4,5 tada se primećuje osetan zastoj u porastu.

Na kiselim zemljištima klijanci šećerne repe trpe ozbiljne posledice koje se odražavaju na zastoj u porastu. Na takvim zemljištima korovske biljke se uspešnije razvijaju, pa se dešava da one prosto, uguše mlade tek iznikle biljke šećerne repe. Kotiledoni listići biljaka na kiselim zemljištima imaju uspravan položaj a na ivicama listova dolazi do pojave hlorotičnosti i purpurnog obojavanja. I primarni koren doživljava značajne promene uključujući, u težim prilikama i njegovo uginjavanje. Na korenu se obrazuje veći broj končastih korenovih dlačica.

I drvenaste biljke, posebno neke vrste voćaka, pate u razvoju u uslovima povećane kiselosti zemljišta.

Nepovoljno delovanje kiselih zemljišta ispoljava se, pre svega, zbog nepovoljne koncentracije pH jona, štetnog uticaja toksičnih elemenata kao što mogu biti aluminijum i magnezijum i nepotpune iskorišćenosti drugih osnovnih elemenata od strane gajenih biljaka. Uz to, zemljište sa povećanom kiselošću može i indirektno da vrši štetan uticaj na gajene biljke, jer u njemu nailaze na povoljne uslove i neke parazitne gljive koje napadaju koren biljaka. Takva je na primer, Plasmodiophora brassicae, prouzrokovač kile kupusa i ostalih krstašica. Oštećenja prouzrokovana niskim pH, u većini slučajeva su izazvana većom topljivošću mineralnih soli u kiseloj sredini. Te soli dostižu koncentraciju koja, postaje toksična za biljke i ometa apsorpciju ostalih neophodnih elemenata.

Višak natrijumovih soli u zemljištu, naročito natrijum hlorida, natrijum sulfata i natrijum karbonata, značajno povećava pH vrednost zemljišta i dovodi do tzv. alkalnih oštećenja na biljkama. Oštećenja  na biljaka u zemljištima povećane alkalnosti se ispoljavaju prvenstveno na lišću koje poprima hlorotičan izgled, zatim dolazi do ožegotina a kasnije i čitave biljke izgledaju klonulo i primetno sporije rastu. Alkalna zemljišta naročito teško podnose drvenaste biljke među kojima se ističu jabuka i kruška, a od zeljastih biljaka posebno pšenica, dok su neke druge vrste (šećerna repa, lucerka i nekoliko trava) potpuno tolerantne, čak bolje uspevaju na alkalnim zemljištima (lucerka).

Popravkom pH zemljišta i njegovim dovođenjem do reakcije koje biljke mogu da podnesu bez većih posledica, u značajnoj meri rešavaju se mnoge nepovoljnosti na koje gajene biljke tokom svoje antogeneze na koje gajenje biljke tokom svoje antogeneze nailaze.

  dip.mast. inž. Ivana Obradović

    PSSS  Kuršumlija