Džinovski krompir u Igrištu na gazdinstvu Slobodana Uroševića

Slobodan Urošević, jedan od najmlađih stanovnika planinskog sela Igrišta nadomak Kuršumlije i najveći proizvođač krompira u ovom selu  koje je nekada krompirom hranilo celu Toplicu.

Kako nam je rekao, on je ove godine u 12 reda posejao čak šest sorti krompira koji su dali odličan prinos i dobar kvalitet.

1

  • Ove godine krompir odlukuje i izuzetna krupnoća i kao što vidite dva krompira teška su 1,6 kilograma.

Kako je vađenje ovogodišnjeg prinosa krompira na gazdinstvu Uroševića još u toku, verujemo da će biti još i krupnijih krompira.

11

Slobodan krompir proizvodi i za tržište a o kvalitetu krompira proizvedenog u Igrištu suvišno je pričati.

IMG_20200507_112046-1536x864

Ovo selo nadomak Kuršumlije  nekada je važilo za najvećeg proizvođača krompira u Toplici i sve do Niša, a danas je sve manje ljudi, selo se svelo na 25 stanovnika čiji je prosek starosti oko 70 godina.

Koliko je kvalitetan krompir iz Igrišta govori i činjenica da se nekada govorilo da ako se na pijaci ne kupi krompir proizveden u ovom selu, kao da se nije ni kupio krompir.

U Igrištu inače, uspevaju sve sorte krompira.

Slobodan posebno naglašava da se radi o krompiru proizvedenom bez upotrebe hemijskih sredstava jer u sredini u kojoj živi na nadmorskoj visini od preko 1000 metara postoje idealni uslovi za proizvodnju zdrave hrane.

.

Ni manjeg, po broju stanovnika sela, ni vrednijih ljudi- u selu koje se nalazi nadomak Kuršumlije.

Kuršumlijsko selo Igrište nekada je bilo najveći proizvođač krompira u čitavoj Toplici. Tome u čast u ovom selu postavljene su dve table koje ponosno govore o tom vremenu.

Na 1064 metara nadmorske visine, ovde je idealno mesto za uzgoj i voća  i povrća, što Igrištani i danas koriste…

Anegdota kaže da kada Igrištani vade krompir – u Žuču, mesnoj zajednici ispod Igrišta treba proglasiti vanredno stanje, jer ako se neki krompir opuči iz Igrišta, i sleti do Toplice ode i Žuč i Selova i sve do Merćeza…

Krompir iz Igrišta i danas je zadržao kvalitet i krupnoću kao u vremenima kada je ovo selo važilo za “republiku “ krompira, jedino što je manje ljudi u ovom selu pa su količine pod zasadima manje…ali sećanje na zlatno doba čuva i ova tabla:

unnamed-1-10-1