Kuršumličani lideri u proizvodnji maline u Toplici – o gajenju maline govori nam dipl.inž Magadalena Todorović

Na teritoriji opštine Kuršumlija pod zasadima maline i kupine je oko 300 hektara površine, s tim što je dobra cena ranijih godina, uticala na to da  se ove površine znatno povećaju sa sertifikovanim sadnim materijalom.

Malinjaci i kupinjaci u kuršumlijskom kraju podižu se sa punom agro-tehnikom

. Čitav kuršumlijski kraj je pogodan za uzgoj jagodičastog voća a sela koja u tome prednjače i koja su po tome prepoznatljiva su Žuč, Sagonjevo, Selova, Igrište…

Dipl.inž. Magdalena Todorović iz PSSS Kuršumlija govori nam o gajenju maline:

 

Malina je jedna od najpoznatijih i najviše izvezeno srpsko voće. Po količini i vrednosti proizvodnje najvažnija je jagodasta voćka u našoj zemlji Vrlo je rentabilno voće Rano stupa na rod (u I god. nakon sadnje) Rano vreme sazrevanja plodova jednorodnih sorti (jun-jul mesec)

Plodovi remontantnih sorti pokrivaju period avgust – oktobar meseca.Brza obnova zasada u rodu i mogućnost primene savremene tehnolog. gajenja Izvanredan kvalitet i upotrebna vrednost plodova

PRIPREMA PRE SADNJE ODABIR PARCELE

Malina najbolje uspeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeđena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu vetar i mraz.

Promenljive zimske i prolećne temperature prouzrokuju većinu oštećenja. Prednosti sadnje maline na severnim i severno-istočnim stranama uglavnom pretežu u odnosu na ranije sazrevanje maline zasađene na stranama okrenutim ka jugu.

ZEMLJIŠTE I PRIPREMA ZEMLJIŠTA

Malina najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima (peskovitoj ili muljevitoj ilovači) koja sadrže visok stepen organske materije (>3%) i čija se kiselost (pH) kreće izmedu 5,5 – 6,5. Kod težih, manje propustljivih zemljišta povećana je mogućnost pojave oboljenja korena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublažiti izborom otpornijih sorti maline, postavljanjem izdignutihleja i primenom hemijskih sredstava.

Sa pripremom zemljišta treba krenuti što ranije u proleće. Višegodišnje površinske useve ostavljene preko zime treba uništiti herbicidom širokog spektra. Za primenu tehnike sistemskog uništavanja preostalog busenja (sodizacija) neophodno je oformiti redove. Leje isto tako treba

formirati u isto vreme. One treba da budu 25 – 30 cm visoke i 1,2 – 1,8 m široke pri osnovi.

Formiranje ovakvih leja posebno je pogodno kod teških i vlažnih zemljišta, jer omogućava adekvatnu drenažu.

Poželjno je da sadne leje budu ujednačene, što podrazumeva uzoravanje, tanjiranje ili drljanje I freziranje, da bi se usitnili krupniji busenovi.

U zavisnosti od obrade zemljišta tokom prethodnih sezona neke od ovih operacija mogu se izvesti u jesen pre sadnje. Redove je najbolje postaviti u pravcu sever – jug kako bi se obezbedila maksimalna izloženost suncu, ili u pravcu duvanja vetra, zbog bolje ventilacije i protoka vode.

Vrlo je verovatno da se ne mogu ispuniti oba ova uslova, stoga odgajivač mora da zaključi kojiće od ova dva faktora stvarati više poteškoća na datoj parceli.

 

SADNJA

 

Mladi izdanci koji su prošli kroz period zimskog mirovanja koriste se za sadnju crvene maline.

Oni se preuzimaju kao zelene sadnice sa golim korenom i mogu se zasaditi u proleće kada je zemljište spremno za obradu. Sadnja se može obaviti i u jesen, mada je, generalno, manje uspešna od prolećne sadnje u regionima sa hladnijom klimom. Jesenja sadnja podrazumeva intenzivno malčiranje kako bi se izbegle ekstremne temperature zemljišta i promene u stepenu vlažnosti zemljišta tokom zime.

 

Mlade izdanke treba posaditi na istu dubinu na kojoj su bile pre presađivanja. Koren treba položiti u jamić koji treba da je neznatno dublji od jamića u rastilu. Izdanak sadnice treba orezati do visine od 12 cm i zaliti.

Korenove reznice se takođe mogu koristiti za sadnju. One se mogu odgajiti u rasadniku i rasaditi u rano proleće, kada izdanci dostignu visinu 12 – 20 cm. Kod ove vrste sadnica zalivanje može biti problematično, jer su korenove reznice zelene i lako mogu da uvenu. Kao alternativa, delovi korena prečnika ne manjeg od 25 mm i promenjive dužine mogu se postaviti neposredno u leju duboku oko 7,5 cm i sa oko 60 g podloge po ogrtaju ili po dužnom metru.

Zelene reznice dobijene iz kulture tkiva treba zasaditi kao rasadu pošto prođe opasnost od pojave mrazeva. Drvenaste reznice koje su prošle kroz period mirovanja mogu se zasaditi i ranije.

Korenov sistem treba pokriti sa 2 cm zemlje i dobro utabati kako bi koren dobro prionuo za zemlju. Sadnice dobijene iz kulture tkiva imaju niz prednosti, ali isto tako pokazuju osetljivost na

herbicide. Najbolji način da se sadnice iz kulture tkiva prime jeste da se po sadnji zemlja dužinom brazde prekrije slojem slame, u svrhu malčiranja, u godini sadnje.

Treba imati na umu oštećenja koja prouzrokuju poljski miševi. Ovo ne samo da je dobro za suzbijanje korova, vec omogućava brži rast izdanaka, raniji i viši prinos u prvoj sezoni.

Neophodna je primena navodnjavanja, a organski malč treba odstraniti po dolasku nižih tempreratura u oktobru.

NEGA ZASADA U GODINI SADNJE NAVODNJAVANJE

Uspešno postavljanje zasada zahteva adekvatno navodnjavanje kojim se obezbeđuje zadržavanje 50% vode u zemlji tokom prve vegetacije. Preporučuje se sistem zalivanja u tankom mlazu i

trebalo bi ga postaviti pre sadnje. Kasnije se može pridodati donjem delu naslona, kako bi se sistem očuvao. Kontrola vlage u zemljištu najbolje se vrši tenziometrom.

PRIHRANA SADNICA

U godini sadnje veštačko đubrivo treba primeniti u neznatnoj meri. Nanesite 28 – 39 kg azota po hektaru 4 nedelje po sadnji. Prednost se daje kalcijum-nitratu (kalcijumova so) ili nekom veštačkom đubrivu koje je rastvorljivo u vodi, s obzirom na to da đubriva u prahu mogu da “sagore” mlade sadnice (260 kg/ha kalcijumove soli obezbeđuje 39 kg/ha čistog azota vam treba približno 1/3 od količine đubriva koju biste upotrebili za čitav hektar). Kod jednorodnih vrsta maline potrebno je primeniti drugo đubrenje u avgustu. Ispitivanjem zemljišta može se utvrditi da primena veštačkih đubriva nije neophodna u godini sadnje, naročito na težim zemljištima.

SUZBIJANJE KOROVA

Kod sadnica dobijenih iz kulture tkiva prvih 6 – 8 nedelja primenite malč, a ne herbicide. U godini sadnje obično se javlja potreba za plitkom obradom zemljišta oko sadnice, kako bi se izbegla upotreba herbicida i napredovanje korova.

ODRŽAVANJE MEĐUREDNOG PROSTORA

Uobičajeno je da međuredni prostor ostane nezasađen i oslobođen od korova, a održava se tokom godine sadnje do kasnog leta i rane jeseni kada se na njemu mogu zasaditi višegodišnji ili sezonski usevi. Zasađivanje površinskih useva usporava rast korova, umanjuje eroziju i odvod hemijskih materija iz zemljišta i suzbija pojavu određenih bolesti i štetočina. Površinski usevi takode utiču na poboljšanje kvaliteta zemljišta i povećanje organskih materija i, generalno,

doprinose održavanju i privlačnijem izgledu malinjaka. Mešavina združenih useva (trave roda Festuca (vijuk), višegodišnja ražna trava (Lolium perenne) i prava livadarka (Poa pratensis) najbolja su kombinacija koja obezbeđuje dugotrajnost zemljišta, nisku potrošnju hranljivih materija i vode i lako održavanje višegodišnjih useva, iako se vijuk, detelina ili obična trava mogu sejati samostalno. Treba se truditi da višegodišnji usevi ne zađu u red sa tendencijom preuzimanja vode i hranljivih materija od žbuna maline. Površinske useve treba redovno kositi kako bi se ovo sprečilo.

Sezonski površinski usevi, kao što su raž, ražne trave i jecam, takođe se svake godine mogu posejati između redova, i tada služe kao prirodni malč.

dipl.inž. Todorović Magdalena

PSSS Kuršumlija

Tekst je deo projekta : Kuršumlijski domaćini da od njive bolje žive koji se sufinansira iz budžeta Opštine Kuršumlija.