Reč stručnjaka- Magdalena Todorović – PREDNOSTI VOĆNJAKA GUSTE SADNJE

Magdalena Todorović , savetodavac u Poljoprivredno stručno savetodavnoj službi Prokuplje ovoga puta govori o prednostima guste sadnje.

Savremena proizvodnja zahteva da voćke što ranije stupe u period plodonošenja, jer najskuplji period svakog zasada je period njegove nerodnosti. Voćke manjih razmera ranije prorode te se period nerodnosti svodi na minimum. Gusta sadnja voćaka došla je kao rezultat intenziviranja i povećanja ekonomičnosti voćnih zasada. Ona podrazumeva voćke smanjenog porasta, visine oko 2 m, s odgovarajućim obimom krune. Voćke smanjenog porasta su osnovni uslov guste sadnje.  

Brojne su prednosti malih voćaka u odnosu na voćke većih razmera. Pre svega, voćke malog porasta imaju bolje osvetljenu krunu jer sunčevi zraci lakše prodiru u njenu unutrašnjost, dok na velikim voćkama unutrašnje grane bivaju zasenjene. Pošto manje voćke bolje iskorišćavaju sunčevu energiju, one su i produktivnije. Poznato je da su formiranje cvetnih pupoljaka, veličina i kvalitet plodova u neposrednoj vezi sa stepenom osvetljavanja, što je od presudnog značaja za proizvodnju voća.

Stabla voćaka malih dimenzija omogućavaju sadnju sa manjim razmakom, što znači veći broj biljaka po jedinici površine, takozvani voćnjaci guste sadnje. Ovako povećan broj voćaka omogućava višestruko povećanje prinosa u prvim godinama rodnosti. Voćke male bujnosti usmeravaju energiju (hranljive materije) većim delom na proizvodnju plodova, a manje na stvaranje drveta. Kod malih voćaka se oko 70% ugljenih hidrata troši na formiranje plodova a kod velikih oko 40%.U kasnijim godinama gajenja prinos po stablu malih voćaka je manji, ali ukupan prinos po hektaru može biti veći, jer je veći broj voćaka. troškovi rezidbe, zaštite i berbe plodova su neuporedivo manji,što je veoma značajno za veće plantažne zasade gde postoji oskudica u ljudskoj radnoj snazi. U stvari, voćke malog porasta treba da isključe upotrebu lestvica za rezidbu i berbu plodova

Gusta sadnja voćaka se naročito primenjuje za jabuku i krušku.

Zasadi guste sadnje jabuka mogu biti jednoredi, dvoredi i višeredi. Jednoredi zasadi su najbolji jer objedinjuju više prednosti: povećanu proizvodnju, visoki procenat kvalitetnih plodova, bolje osvetljavanje krune i lakše izvodjenja radova. Nedostaci zasada sa duplim redovima uočavaju se tek posle nekoliko godina postojanja voćnjaka.

JABUKA NA M 9
a) za slabo bujne sorte 3,5 x 1,25 m (2.270 voćaka/ha)
b) za srednje bujne sorte 3,5 x 1,5 m (1.900 voćaka/ha)
c) za bujne sorte 3,5 x 1,75 m (1.640 voćaka/ha)

KRUŠKA NA DUNJI
a) za slabo bujne sorte 4 x 1,5 m (1.650 voćaka/ha)
b) za bujne sorte 4 x 2 m (1.125 voćaka/ha)